Baner - Vijesti Sezona  | PovijestVijesti | VeslačiTreneri | Krug slaveDom Gusara  
Gusar.hr Home
   Vijesti iz hrvatskog veslanja | Vijesti iz Gusara Članci iz novina Obavjesti Knjiga gostiju


SLOBODNA DALMACIJA  04. Ožujak 2002.

PEDESET GODINA VESLAČKOGA SAVEZA DALMACIJE

ZLATNO VESLO DALMACIJE

Osnivačka skupština Podsaveza Dalmacija iz koje je kasnije nastao Veslački Savez Dalmacije održana je 20. srpnja 1952. godine, a osnivači su bili Gusar i Mornar iz Splita, Krka iz Šibenika, Jadran iz Zadra, Neptun iz Dubrovnika i Ošjak iz Vele Luke

Olimpijsko zlato iz 1952! - Bonačić, Valenta, Trojanović, ŠegvićSasvim je jasno da je za ljude od mora veslanje jedan od najstarijih sportova. Do prvih podataka o veslačkom natjecanju u Dalmaciji došao je ugledni povjesničar Cvito Fisković istražujući arhiv stare korčulanske općine i iz te arhive datira podatak da je još 1603. godine u Korčuli održana veslačka natjecanja. O veslačkim natjecanjima još u 18. stoljeću nalaze se spomeni u člancima Duška Perića sačuvanih u franjevačkom samostanu u Zaostrogu kod Makarske. Međugradska regata održana je između Splita i Makarske i to između otočića Mrduje i Splitske Luke još 1786. godine.

Veslački sport došao je u Dalmaciju najprije je u Zadar, onda u Split, Dubrovnik i Šibenik. Prvoosnovani veslački klub Dalmacija osnovan je 1885. godine u Zadru. Svjetski ratovi koji su poprilično poharali naše krajeve spriječili su razvoj veslačkog sporta. Ipak nakon Drugog svjetskog rata došlo je do bržeg razvoja veslačkog sporta, gdje je tradicija veslanja bila bogata i slavna. Pored uspješnog djelovanja veslačkih klubova splitskog Gusara, zadarskog Jadrana, šibenske Krke, dubrovačkog Neptuna koji su osnovani ranije, već 1948. godine u Veloj Luci osnovao se Ošjak, a godinu dana kasnije u Splitu i Mornar. Nešto kasnije dolazi do obnavljanja makarske Bure (ranije naziva Biokovo). Ovako relativno veliki broj klubova nametnuo je i potrebu zajedničkog djelovanja i koordinacije, pa je došlo do osnivanja Podsaveza Dalmacije.

Osnivačka skupština Podsaveza Dalmacija iz koje je kasnije nastao Veslački Savez Dalmacije održana je 20. srpnja 1952. godine, a osnivači su bili Gusar i Mornar iz Splita, Krka iz Šibenika, Jadran iz Zadra, Neptun iz Dubrovnika i Ošjak iz Vele Luke. Upravni odbor sačinjavali su predstavnici klubova na čelu sa Josipom Vrtačnikom. Uže rukovodstvo Saveza sačinjavali su uz Vrtačnika, tajnik Dalibor Peruzović, tehnički referent dr. Dalibor Parać, financijski referent Vaso Kentera i Olimpijska bronca iz Sydneya 2000. godine - Među trofejnim veslačima osmerca bilo je čak šest Dalmatinaca...Mario Lušić. Od svih navedenih živ je još samo Vaso Kentera.

Imajući u vidu stalnu brigu veslačkih djelatnika Saveza u Dalmaciji se održavaju veslačka natjecanja. Tako se 1958. godine pojavila ideja o Jadranskoj regati kao otvorenom prvenstvu Jadrana. Jedno se kraće vrijeme i održavala, ali je ubrzo i nestala. Djelatnici Veslačkog saveza uspješno su sudjelovali i u organizaciji natjecanja na 8. Mediteranskim igrama u Zatonu 1979. godine. Tijekom 50-godišnjice saveza predsjednici Podsaveza bili su uz prvog Vrtačnika, dr. Dalibor Parać, Gustav Zupan, Duško Krstulović, Edo Roje, a nakon usvajanja novog statuta kada se prešlo na kolektivan način rada predsjedavajući u savezu bili su dr. Srđan Zavorović, Zdravko Fain, Čedo Polak, kapetan Pero Arsete, Ivan Oreb, Eduard Urlić, Luka Bošković, Ivo Tomić, Aleksandar Čučuković, Željko Lalić, Anton Mosić i Ivo Radić. Od 1993. godine na čelu veslačkog saveza Dalmacije je i sadašnji predsjednik Juraj Gamulin.

Mala je novinska kartica na kojoj bi mogli nabrojati sve predane trenere i sportske djelatnike iz Dalmacije koji su dali obol i nacionalnom veslanju. Dužnosti direktora reprezentacija obavljali su dr. Dalibor Parać, Duje Bonačić i Zlatko Celent, Čedo Polak vršio je i dužnost predsjednika bivšeg veslačkog saveza Jugoslavije u razdoblju od 1986/89. Profesor Mladen Marinović je napisao prvi znanstveno-istraživački rad vezani za magisterij iz veslanja, a nakon Zlatka Celenta i Romana Bajla bio je direktor veslačke reprezentacije Hrvatske, dok je Nikša Malada bio prvi predsjednik veslačkog saveza Hrvatske od 1991/93. Njega je na toj dužnosti od 1993/2000 zamjenio Zdravko Fain, a u tom razdoblju članovi Izvršnog odbora su bili Gojko Boraska i Josip Kuzmanić, te od 1999. i Juraj Gamulin. Od prije dvije godine u novom sazivu veslačkog saveza Hrvatske iz Dalmacije dopredsjednik nacionalnog saveza Juraj Gamulin, te u Izvršnom odboru Dražen Crnogaća, Duško Krstulović i Nikša Malada, dok istaknute funkcije imaju Željko Trzin (sudačka komisija), Mirko Cvitanić (disciplinska komisija), Mirko Ivančić (tehnička komisija), Ivica Botica (nadzorni odbor), Gojko Boraska (komisija zau napređenje veslanja), dok je Duško Mrduljaš član izvršnog odbora HOO-a.

Olimpijska bronca iz Moskve 1980. - Celent, Mrduljaš i ReićSamim tim izborima dano je veliko povjerenje dugogodišnjim veslačkim djelatnicima, ali i priznanje njihovim klubovima i Veslačkom savezu Dalmacije čiji su bili predstavnici.

Posebno poglavlje u povijesti veslačkog sporta u Dalmaciji zaslužuju treneri koji su izveli na put mnoge generacije uspješnih veslača i ljudi. Teško je i nabrojati sve od Davora Jelaske, Luke Marasovića, Linarda Bujasa, Milivoja Boranića, Tomislava Bilića, Romana Bajla, Nikole Stipaničeva, Petra Kerića, Ivu Oreba, Slavka Alujevića, Zlatka Celenta do danas najtrofejnijeg hrvatskog trenera i aktualnog direktora reprezentacije Igora Čulina. Svi oni pridonijeli su velikim uspjesima koje su dalmatinski veslači napravili diljem svijeta.

Robert RADICA
   

VESLAČKI SAVEZ DALMACIJE

PREDSJEDNIK:
Juraj Gamulin
TAJNIK: Mirko Cvitanić
IZVRŠNI ODBOR: 
Živko Šimunović, Goran Primorac,
Željko Trzin, Tonko Barčot, 
Gojko Boraska, Frane Duboković, 
Žarko Antunović
NADZORNI ODBOR:
Čedo Polak, Andro Duplančić, 
Dinko Skrivaneli

DISCIPLINSKA KOMISIJA:
Nikša Malada, Mladen Bujas, 
Vjenceslav Buća
TEHNIČKA KOMISIJA:
Mirko Ivančić, Ivo Despot, Maro Kapović
SUDAČKA KOMISIJA:
Ivica Botica, Ljubo Vukičević, Ante Kustura
TRENERSKA KOMISIJA:
Damir Barišić, Denis Boban, Jovica Krasić,
Tino Dragojević
ZDRASTVENA KOMISIJA:
dr. Dragan Šarić

   

SVE MEDALJE

1952. godina — Olimpijske igre u Helsinkiju; zlato — četverac bez kormilara: Mate Trojanović, Petar Šegvić, Velimir Valenta, Duje Bonačić, trener Davor Jelaska
1953. godina — Europsko prvenstvo u Kopenhagenu; zlato — skif: Perica Vlašić
1954. godina. — Europsko prvenstvo u Amsterdamu; bronca — osmerac: Ivo Sirišćević, Mihajlo Obradović, Božidar Makjanić, Veljko Kukolj, Josip Biliškov, Živko Kraljić, Filip Kozulić, Ante Marinović, kormilar Zdenko Bego, trener Luka Marasović
1955. godine — Europsko prvenstvo u Gentu; bronca — dvojac na pariće: Perica Vlašić i Nikola Lučin
1966. godine — Svjetsko prvenstvo u Bledu; bronca — četverac s kormilarom: Ivo Juginović, Boris Ercegović, kormilar Ljubo Curavić, trener Luka Marasović
1980. godina — Olimpijske igre u Moskvi; bronca — dvojac sa kormilarom: Zlatko Celent, Duško Mrduljaš, kormilar Joško Reić, trener Tomislav Bilić
1994. godina — Svjetsko prvenstvo u Indianapolisu; zlato — dvojac s kormilarom: Tihomir Franković, Igor Boraska, kormilar Milan Ražov, trener Igor Čulin
1998. godina — Svjetsko prvenstvo u Kölnu; srebro — četverac s kormilarom; Denis Boban, Siniša Skelin, Tihomir Franković, Igor Boraska, kormilar Ratko Cvitanić
2000. godina — Olimpijske igre u Sydneyu; bronca — osmerac: Branimir Vujević, Igor Boraska, Tihomir Franković, Siniša Skelin, Nikša Skelin, Tomislav Smoljanović
2001. godina — Svjetsko juniorsko prvenstvo u Duisburgu; zlato — dvojac na pariće: Frane Niseteo
2001. godina — Svjetsko prvenstvo u Luzernu; srebro — osmerac: Branimir Vujević, Igor Boraska, Siniša Skelin, Nikša Skelin, Tomislav Smoljanović, Damir Vučićić, Oliver Martinov

 

RIJEČ PREDSJEDNIKA: JURAJ GAMULIN

Do grla u veslanju

Predsjednik Veslačkog saveza Dalmacije i dopredsjednik Veslačkog saveza Hrvatske Juraj Gamulin vratio se pola stoljeća unatrag:
Počeli smo sa samo pet klubova, a sada ih imamo četrnaest. Istina nisu svi na razini onoga što želimo, ali cilj nam je oživiti neke sredine u kojima smo imali dobre uvjete za klubove. Zbog toga ovo nije samo svečana proslava, već i radna. Posjetili smo neke centre u kojima bi željeli oživiti rad klubova.
Za vrijeme svog predsjedničkog mandata u Dalmaciji Gamulin je pomogao osnivanju Tisnog, Visa, Kaštela, Vrlike, Omiša, Svetog Krševana, te i Veslačkog saveza Županije Splitsko-Dalmatinske. I to sve do 1995. godine.
A da znate sa kojom smješno malom svotom novca baratamo. Pravo je čudo što sve činimo i čudim se kako sve stižemo. Iza svega stoji veliki rad i trud. Samo to uz veliko jedinstvo svih onih ljudi koji se bave logistikom postižu se veliki rezultati. Ti su ljudi najčešće u sjeni i ne vole se isticati, ali posao koji oni obavljaju je velik i nemjerljiv.
O sebi nije volio puno govoriti...
To je najteže i to ne volim. Ali eto pokušat ću. Veslao sam u Gusara sve do 1978. godine, kada sam napustio staze i bio kooptiran u tadašnji podsavez Dalmacije. Od tada sam cijelo vrijeme član i radim u savezu po raznim komisijama. od 1984. godine sam tajnik Veslačkog saveza Dalmacije i to punih pet godina u to vrijeme sam bio i predsjednik veslačkog saveza Hrvatske. Od 1993. godine sam predsjednik Veslačkog saveza Dalmacije, a od prije dvije godine i dopredsjednik nacionalnog veslačkog saveza. Dakle i nakon što sam izašao iz broda ostao sam do grla u veslanju.